iklan

HEADLINE, SAÚDE

Menzies ho Governu TL prefere alkansa saúde ne’ebé di’ak ba povu

Menzies ho Governu TL prefere alkansa saúde ne’ebé di’ak ba povu

Menzies TL staff. Imajen/Espesiál

DILI,13 setembru 2023 (TATOLI)—Aniversáriu ba dala haat School of Health Research (Menzies) kontinua servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste, parte interesada prinsipál sira no povu Timor-Leste, hodi alkansa rezultadu saúde ne’ebé di’ak liu.

“Ita-nia aniversáriu da-haat ida ne’e fó oportunidade ida ba selebrasaun no reflesaun kona-ba alkansamentu prinsipál sira, ne’ebé pertense ba povu Timor-Leste”, Projetcts Co-Lead Menzies Associate professor Josh Francis dehan iha komunikadu ne’ebé TATOLI asesu ohin.

Nia agradese tebes ba oportunidade ne’ebé hetan hodi apoiu hadi’ak sistema kuidadu saúde nian iha nasaun Timor-Leste no haree ba kresimentu pesoál no profisionál husi lider saúde timoroan sira, ne’ebé servisu hela atu hadi’ak rezultadu saúde nian no mós atu mentoriza lider sira iha futuru.

“Ami agradese tebes ba oportunidade ne’ebé ami hetan hodi apoiu hadi’ak sistema kuidadu saúde nian iha nasaun ne’e, no haree ba kresimentu pesoál no profisionál husi lider saúde Timoroan sira, ne’ebé servisu hela atu hadi’ak rezultadu saúde nian no mós atu mentoriza lider sira iha futuru,”Nia hateten.

Nia esplika, iha tinan kotuk, eskritóriu Menzies Timor-Leste kontinua aumenta sai boot, ho funsionáriu liu husi 80 ne’ebé servisu hamutuk iha projetu oioin.

“Ita envolve hela iha servisu ne’ebé la’o hela, servisu importante ne’ebe hasoru hela dezafiu husi moras infesiozu sira hanesan dengue, tuberkuloze, HIV, moras reumatizmu fuan, brucellosis no rezisténsia antibiotiku, hodi apoiu Timoroan sira nia saúde. Entaun ida ne’e previléziu ida atu iha servisu kolaborasaun hamutuk ho povu Timor-Leste, no ita hein atu kontinua nafatin serbisu ne’e iha futuru,”

Tanba ne’e, ekipa kontinua servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste, parte interesada prinsipál sira no povu Timor-Leste, hodi alkansa rezultadu saúde ne’ebé di’ak liu.

Relasaun ne’ebé forte no foka liu ba dezenvolve evidénsia lokál hodi informa no adapta jestaun prevensaun ba moras infesiozu sira sai hanesan motór ba alkansamentu prinsipál barak. Ida ne’e inklui nasaun nia hatan ba pandemia COVID-19, diagnóstiku di’ak liu ba infesaun rezisténsia antibiótiku no kresimentu líder saúde Timoroan sira nian.

Projetu Menzies nian ne’ebé kontribui ba ida ne’e inklui projetu ARIA-RISE ne’ebé agora daudaun kompleta ona. Projetu ne’e fornese dadus atu informa taxa númeru moras COVID-19 no moras sira seluk ne’ebé bele prevene ho vasina (hanesan sarampu, rubela, hepatite B no dengue), no rezultadu sira influénsia maka’as ona ba polítika vasinasaun iha Timor-Leste.

Projetu importante seluk mak STRONG-TL. Ekipa ne’e durante tinan lima  servisu hamutuk ho Ministériu Saúde hodi hametin vijilánsia no kontrolu ba moras infesiozu sira iha Timor-Leste, no avalia impaktu husi ida ne’e nian ba iha sistema saúde no responsabilidade polítika.

Projetu importante ida ne’ebé la’o hela mak projetu MATCH-TL (Malária, Tuberkuloze (TB), COVID-19, diagnóstiku HIV no vijilánsia iha Timor-Leste). Nia kontinua ezamina númeru moras infesiozu sira iha nasaun ne’e. Parte husi servisu ne’e inklui Peskiza Nasionál Prevalénsia TB (NTPS) ne’ebé servisu hamutuk ho Programa Nasionál TB iha munisípiu hotu-hotu iha Timor-Leste atu kompriende di’ak liu tan impaktu loloos husi TB iha nasaun ne’e.

Fleming Fund Country Grant ba Timor-Leste, ne’ebé finansia husi UK Aid no jere husi Grupu Mott MacDonald, apoiu servisu atu rezolve rezisténsia antimikróbiu. Menzies sei kontinua servisu hamutuk ho parseiru sira atu hametin rezisténsia antimikróbiu liu husi aprosimasaun One-Health (Saúde Ida), ne’ebé rekoñese ligasaun entre ema, animál no ambiente.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!